piše: Sara Carević, mag.psych

Neovisno o razlikama u intenzitetu ili načinu na koji nas je pandemija uzrokaovana novim koronavirusom pogodila, sigurno je da je za cijeli svijet donijela nekakve promjene i izazove, a nerijetko i traumatska iskustva koja zahtijevaju mnogo resursa za proradu i prilagodbu na život uz i nakon njih. Jedni od onih na koje je ova situacija sigurno snažno utjecala su osobe s demencijom, njihove obitelji ili bližnji, odnosno osobe koje brinu za njih unutar obitelji i formalno, u sklopu sustava zdravstvene i socijalne skrbi.

Odrasle osobe starije od 60 g. i osobe s kroničnim bolestima u većem su riziku od obolijevanja Covidom-19 i razvoja težih simptoma zaraze. Iako je razvoj epidemiološke situacije u RH trenutno povoljan i zaštitne mjere se u pravilu popuštaju, zbog nedovoljno informacija o virusu i posljedično nemogućnosti pouzdane prognoze daljnjeg razvoja situacije, osobe s demencijom su u pravilu još uvijek u rizičnijoj skupini za obolijevanje, a zbog brojnih simptoma koji se javljaju u sklopu demencije, kao i drugim zdravstvenim stanjima od kojih osobe s demencijom istovremeno pate, briga za njih može biti značajno otežana. Mnogima je zato ovo i dalje izazovan period u kojem su izloženi većoj vjerojatnosti doživljavanja stresa, preplavljenosti raznim emocijama, zabrinutosti i osjećaju bespomoćnosti.

Pojava i razvoj demencije uvjetuje ili ubrzava zamjenu obiteljskih uloga koja značajno utječe na obje strane. Djeca oboljelih i bliska obitelj se uz to suočavaju sa svojevrsnim gubitkom te osobe, barem onakve kakvu su cijelog dosadašnjeg života poznavale. Dok su jedni već stigli daleko u tome, drugi su se počeli suočavati s time usred krize koja nas je zadesila i donijela sa sobom brojne druge izazove i teškoće u svakodnevnom funkcioniranju. Život s demencijom i briga za oboljele zahtjevni su i izazovni i u najstabilnijim vremenima, pa je očekivano da će ovo vrijeme biti barem u istoj mjeri teško i iscrpljujuće i zahtijevati dodatnu prilagodbu svih koji žive s ovim stanjem i onih koji su u doticaju s njima. Razlike u simptomima i brzini njihova razvoja te  funkcioniranju ovisit će o jednom od brojnih mogućih uzročnika demencije, individualnim karakteristikama pojedinca, njihovoj okolini i socijalnoj podršci. Nažalost, činjenica je da su i inače kapaciteti sustava zdravstvene i socijalne skrbi u odnosu na broj i potrebe oboljelih od demencije i onih koji skrbe za njih nedostatni za pružanje adekvatne skrbi i podrške. Budući da će za uspostavljanje kvalitetnog sustava biti potrebni dodatno vrijeme i angažman, možemo se usmjeriti na resurse kojima raspolažemo i ono što možemo kontrolirati. Kao i u brojnim drugim izazovnim (zdravstvenim) situacijama, nema jednog pravog recepta za djelovanje, ali u nastavku teksta možete pronaći neke generalne smjernice i ideje za pružanje podrške osobama s demencijom u vrijeme COVID-19 pandemije.

Pozivamo Vas na webinar

 MALOLJETNIČKE TRUDNOĆE I RODITELJSTVO

 -  Izazovi u radu i mogućnosti  -

 04.06.2020 u 11:00 sati putem linka

 Meeting ID: 938 9897 7995 Password: 3QbJUZ

Webinar je namijenjen stručnjacima iz područja zaštite prava djece i obitelji koji se u svojem radu susreću s maloljetničkim trudnoćama i roditeljstvom.

U petak, 15. svibnja 2020. godine od 11 do 13 sati, a u sklopu projekta Uključene zajednice financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, održali smo webinar o volontiranju i provedbi volonterske akcije za sudionike projekta. Webinar je održala gđa. Jelena Kamenko Mayer, koordinatorica Koordinacijskog ureda Osijek iz Hrvatskog centra za razvoj volonterstva.

Projektom Uključene zajednice predviđeno je organiziranje i provođenje volonterske akcije u četiri lokalne zajednice (Osijek, Varaždin, Zagreb i Zadar)  s ciljem podizanja svijesti i senzibilizacije šire javnosti na poteškoće s kojima se susreću bivši zatvorenici,  njihove obitelji, a posebno njihova djeca. U skladu s time, svrha ovog webinara je educirati sudionike o organizaciji volonterske akcije te ih informirati o organizaciji volonterskih akcija u kriznim situacijama kao što je krizna epidemiološka situacija izazvana koronavirusom.

Programom webinara, na kojem je sudjelovalo ukupno 22 sudionika putem Zoom aplikacije, obuhvaćene su sljedeće cjeline: „Volontiranje - pojam, značaj i vrijednosti volonterstva“, „Zakonsko uređenje volonterstva u RH - prava i obveze volontera i organizatora volontiranja“ te „Organiziranje volonterskih akcija u zajednici - koraci u organizaciji volonterske akcije“.

Sudionici su imali priliku postaviti pitanja gđi. Kamenko Mayer te dobiti stručne i primjerima dobre prakse potkrijepljene odgovore.

 

 

Piše: Silvija Stanić, dipl.psih.univ.spec.iur

Ovih dana svjedočimo smanjenju krize uzrokovane pandemijom korona virusa, ušli smo u fazu popuštanja restriktivnih mjera kretanja i okupljanja i čini se kako idemo u smjeru kojem smo se nadali svih ovih dana u izolaciji od okoline. A činjenica jest da smo punih mjesec i pol dana živjeli u krugu ukućana, većina nas je radila od kuće, većina djece i dalje ostaje u školi na daljinu. Preko noći smo ostali bez života na kakav smo navikli, ostali smo bez mogućnosti koje nikad nismo dovodili u pitanje, sve je postalo online, uglavnom sve životne aktivnosti dešavale su se iz jedne prostorije.

Mnoge je iznenadilo kako smo se od danas do sutra uspjeli priviknuti na potpuno novi način života. I da ne bi bilo prejednostavno, netom po uvođenju mjera zabrane rada i okupljanja, stanovnike Zagreba zadesio je i jedan od najjačih potresa u novijoj povijesti. Potres, koji je donio puno štete, koji je nažalost mnogima oduzeo domove, koji je ostavio vidljive ožiljke u centru grada i podsjetio nas kako ništa nije pod kontrolom i stavio pečat na ionako uzdrmanu sliku trenutka u kojem živimo. U samo tjedan dana suočili smo se dakle s dvije vrlo stresne situacije koje su zahtijevale iznimne psihološke resurse suočavanja i prilagodbe. Možemo reći da smo doživjeli dvostruku psihološku traumu koju definiramo kao situaciju u kojoj doživljavamo ugrozu života, zdravlja ili integriteta, bilo vlastitu bilo kod bliskih osoba. Reakcije s kojima se većina suočila uključivale su tjeskobu, apatiju, nesanicu i sl. I premda se većina ljudi uspješno naviknula na stres i prilagodila situaciji, s vremenom se pojavio i psihološki zamor.

Sada kada pogledamo cijelu sliku i zaključimo da je teži dio iza nas, zašto nam je sada tako teško vratiti se „u normalu“. Prije svega, koliko god se situacija vraćala „u normalu“, jasno nam je da to nije život na kakav smo navikli, da to nije povratak na staro. Neizvjesnost od onog što slijedi, zabrinutost zbog ekonomskih posljedica, nemogućnost planiranja stvari koje nas vesele poput godišnjeg odmora, strah da bi se cijela situacija mogla ponoviti doista mogu djelovati demotivirajuće.

PIŠE: Mia Krpan, mag.psych.

Događaji poput pandemije virusa koji nas je nedavno potresao, a usporedno s time i potres te podrhtavanja tla koje su doživjeli građani grada Zagreba, mogli su potaknuti javljanje nekih od neugodnih emocija – straha, tuge, ljutnje, tjeskobe. Prirodne katastrofe, zbog karakteristika neočekivanosti i nenadanosti, mogu potaknuti i psihološka stanja poput osjećaja bespomoćnosti i ranjivosti (Weaver & Clum, 1996).

Kako bismo lakše shvatili što nam se događa kada doživimo intenzivne neugodne emocije uslijed traumatskih i kriznih događaja i kako si pomoći s njima, prvo ćemo objasniti što je uopće emocija i kako do nje dolazi. Emocija kao složeni subjektivni doživljaj i stanje, nužno obuhvaća popratnu tjelesnu (fiziološku) reakciju kao npr. ubrzani rad srca, znojenje i slično. Tijekom prvog koraka psihološkog doživljaja neke emocije stvori se percepcija situacije, nakon čega uslijedi fiziološko uzbuđenje, zatim se stvori subjektivni doživljaj te na kraju izražavanje same emocije. Svi ovi procesi odvijaju se gotovo istodobno te je nekada teško utvrditi koja je to točno misao prethodila našoj emocionalnoj reakciji ili točno definirati emociju koja nam se javila. Npr. tijekom stanja u kojem osjećamo strah, bilo da vjerujemo kako je život ili zdravlje ugroženo nama bilo našim bližnjima, u tijelu i umu događa se niz reakcija. Prvo se mišići stegnu kako bi bili spremni na akciju i srce vam počne brzo tući kako bi brže provodilo krv do mišića i mozga gdje je najpotrebnije. Počnete ubrzano disati kako biste dobili više kisika koji vam je potreban za energiju i počnete se znojiti kako biste spriječili da vam se tijela pregriju. Usta vam se posuše i u trbuhu osjećate previranja. Ove tjelesne promjene nisu znak da nešto nije u redu već pokazuju da vaše tijelo čini ispravnu stvar da pripremi samo sebe na situaciju. U uvjetima opstanka, strah je stoga, vrlo vrijedna reakcija. Ovakvo stanje tijela naziva se borba ili bijeg i ove su se reakcije razvile kako bi nas zaštitile i koristile nam - kada se odviju na pravom mjestu u pravo vrijeme.

 

U ponedjeljak, 18. svibnja 2020.godine Udruga roditelja Korak po korak održat će međunarodni webinar na temu stvaranja BullyFree okruženja za djecu i mlade na međunarodnoj online konferenciji “Digital Citizenship Breakfast Bytes“ s početkom u 9.30 sati, te dati svoj doprinos stvaranju boljeg digitalnog okruženja za djecu.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana obitelji, mreža europskih organizacija COFACE Families Europe organizira seriju od osam webinara na temu digitalnog građanstva pod nazivom “Digital Citizenship Breakfast Bytes”.

 “Breakfast Bytes” su 90-minutni internetski webinari čije je cilj povećati kritičko razmišljanje i razumijevanje digitalnog okruženja. Internetski webinari “Breakfast Bytes” će se održavati od 11. do 20. svibnja 2020. godine. Predviđeno vrijeme trajanje svih webinara je 90 minuta, a započet će u 9.30 sati.

U srijedu 29. travnja 2020.godine od 11 do 13 sati, a u sklopu projekta Uključene zajednice financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, organizirali smo webinar o digitalnim alatima potrebnima za digitalno oglašavanje. Webinar su održali Luka Justinijanović Alen Anđelić iz tvrtke Macchiato Kolektiv. Predavači su kombiniranjem platformi Zoom i Youtube osigurali  da webinar bude interaktivan te su po završetku webinara odgovarali na sva pitanja postavljena od strane sudionika.

Svrha webinara je pripremiti sudionike projekta, organizacije civilnog društva koje pružaju psihosocijalne usluge, za provedbu manjih digitalnih kampanja koje će provesti u svojim lokalnim zajednicama Zagreba, Zadra, Varaždina i Osijeka u okviru projekta Uključene zajednice. Kroz webinar je 25 sudionika dobilo znanje i informacije o tome kako promovirati aktivnosti, usluge svojih udruga, ali i općenito kako podići vidljivost udruge. Time će se povećati razina vidljivosti projekta i podignuti razina svijesti javnosti o problematici područja postpenalnog prihvata i aktivnosti koje udruge pružaju. Prije volonterskih akcija koje se planiraju provesti tijekom ljeta, digitalnom kampanjom će biti važno lokalnim zajednicama približiti teme/poteškoće korisničke skupine bivših zatvorenika i/ili članova njihovih obitelji. 

U petak, 24. travnja 2020. godine u organizaciji konzorcija međunarodnog partnerskog projekta „STOP - Stop child abuse ThrOugh effective training and augmented reality“, Udruga roditelja Korak po korak održala je webinar na temu „COVID 19 - Što roditelji i osobe koje rade s mladima mogu učiniti kako bi zaštitili svoje dijete na Internetu (Prevencija internetskih „grooming“ praksi)“.

Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom koronavirusa, mnoga djeca mladi primorani su ostati kod kuće i ispuniti svoje slobodno vrijeme zabavljajući se na Internetu, a zbog kojih su izloženiji riziku od vrbovanja ili „groominga“. Vrbovanje ili internetsko vrbovanje („grooming, online grooming“) dio je seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja te se pojavljuje u situacijama kada netko počinje graditi odnos s djetetom ili mladom osobom putem Interneta koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te ih vara i/ili pritišće da naprave nešto što je seksualne naravi.

Potkategorije