Detalji

PIŠE: Mia Krpan, mag.psych.

Događaji poput pandemije virusa koji nas je nedavno potresao, a usporedno s time i potres te podrhtavanja tla koje su doživjeli građani grada Zagreba, mogli su potaknuti javljanje nekih od neugodnih emocija – straha, tuge, ljutnje, tjeskobe. Prirodne katastrofe, zbog karakteristika neočekivanosti i nenadanosti, mogu potaknuti i psihološka stanja poput osjećaja bespomoćnosti i ranjivosti (Weaver & Clum, 1996).

Kako bismo lakše shvatili što nam se događa kada doživimo intenzivne neugodne emocije uslijed traumatskih i kriznih događaja i kako si pomoći s njima, prvo ćemo objasniti što je uopće emocija i kako do nje dolazi. Emocija kao složeni subjektivni doživljaj i stanje, nužno obuhvaća popratnu tjelesnu (fiziološku) reakciju kao npr. ubrzani rad srca, znojenje i slično. Tijekom prvog koraka psihološkog doživljaja neke emocije stvori se percepcija situacije, nakon čega uslijedi fiziološko uzbuđenje, zatim se stvori subjektivni doživljaj te na kraju izražavanje same emocije. Svi ovi procesi odvijaju se gotovo istodobno te je nekada teško utvrditi koja je to točno misao prethodila našoj emocionalnoj reakciji ili točno definirati emociju koja nam se javila. Npr. tijekom stanja u kojem osjećamo strah, bilo da vjerujemo kako je život ili zdravlje ugroženo nama bilo našim bližnjima, u tijelu i umu događa se niz reakcija. Prvo se mišići stegnu kako bi bili spremni na akciju i srce vam počne brzo tući kako bi brže provodilo krv do mišića i mozga gdje je najpotrebnije. Počnete ubrzano disati kako biste dobili više kisika koji vam je potreban za energiju i počnete se znojiti kako biste spriječili da vam se tijela pregriju. Usta vam se posuše i u trbuhu osjećate previranja. Ove tjelesne promjene nisu znak da nešto nije u redu već pokazuju da vaše tijelo čini ispravnu stvar da pripremi samo sebe na situaciju. U uvjetima opstanka, strah je stoga, vrlo vrijedna reakcija. Ovakvo stanje tijela naziva se borba ili bijeg i ove su se reakcije razvile kako bi nas zaštitile i koristile nam - kada se odviju na pravom mjestu u pravo vrijeme.

Detalji

 

U ponedjeljak, 18. svibnja 2020.godine Udruga roditelja Korak po korak održat će međunarodni webinar na temu stvaranja BullyFree okruženja za djecu i mlade na međunarodnoj online konferenciji “Digital Citizenship Breakfast Bytes“ s početkom u 9.30 sati, te dati svoj doprinos stvaranju boljeg digitalnog okruženja za djecu.

U okviru obilježavanja Međunarodnog dana obitelji, mreža europskih organizacija COFACE Families Europe organizira seriju od osam webinara na temu digitalnog građanstva pod nazivom “Digital Citizenship Breakfast Bytes”.

 “Breakfast Bytes” su 90-minutni internetski webinari čije je cilj povećati kritičko razmišljanje i razumijevanje digitalnog okruženja. Internetski webinari “Breakfast Bytes” će se održavati od 11. do 20. svibnja 2020. godine. Predviđeno vrijeme trajanje svih webinara je 90 minuta, a započet će u 9.30 sati.

Detalji

U srijedu 29. travnja 2020.godine od 11 do 13 sati, a u sklopu projekta Uključene zajednice financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda, organizirali smo webinar o digitalnim alatima potrebnima za digitalno oglašavanje. Webinar su održali Luka Justinijanović i Alen Anđelić iz tvrtke Macchiato Kolektiv. Predavači su kombiniranjem platformi Zoom i Youtube osigurali  da webinar bude interaktivan te su po završetku webinara odgovarali na sva pitanja postavljena od strane sudionika.

Detalji

U petak, 24. travnja 2020. godine u organizaciji konzorcija međunarodnog partnerskog projekta „STOP - Stop child abuse ThrOugh effective training and augmented reality“, Udruga roditelja Korak po korak održala je webinar na temu „COVID 19 - Što roditelji i osobe koje rade s mladima mogu učiniti kako bi zaštitili svoje dijete na Internetu (Prevencija internetskih „grooming“ praksi)“.

Zbog aktualne epidemiološke situacije uzrokovane pojavom koronavirusa, mnoga djeca mladi primorani su ostati kod kuće i ispuniti svoje slobodno vrijeme zabavljajući se na Internetu, a zbog kojih su izloženiji riziku od vrbovanja ili „groominga“. Vrbovanje ili internetsko vrbovanje („grooming, online grooming“) dio je seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja te se pojavljuje u situacijama kada netko počinje graditi odnos s djetetom ili mladom osobom putem Interneta koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te ih vara i/ili pritišće da naprave nešto što je seksualne naravi.

Detalji

U srijedu, 15. travnja 2020. godine u okviru međunarodnog partnerskog projekta „STOP - Stop child abuse ThrOugh effective training and augmented reality“, Udruga roditelja Korak po korak održala je fokus grupu za osobe koje rade s mladima.

Svrha održavanja fokus grupe je procjena na koji način sudionici ciljane grupe projekta - predstavnici osoba koje rade s djecom i mladima u Hrvatskoj - prvenstveno osobe koje rade s djecom i mladima, odgajatelji i nastavnici, stručnjaci i/ili volonteri iz nevladinih organizacija - doživljavaju i razumiju seksualno zlostavljanje djece, kako se reflektiraju na svoja iskustva, kako osobna tako i radna, i na prakse vezane uz seksualno zlostavljanje djece tijekom svojeg rada, kao i na korištenje digitalne tehnologije proširene stvarnosti  u pružanju psihosocijalnih i preventivnih usluga i aktivnosti.

Detalji

Udruga roditelja Korak po korak započela je s provedbom projekta "STOP - Stop child abuse ThrOugh effective training and augmented reality", Erasmus+ KA2 projektom strateškog partnerstva u području mladih, financiran od Europske komisije (broj projekta: 2019-2-HR01-KA205-061028). Projekt je započeo u prosincu 2019. godine, a traje 26 mjeseci.

Cilj projekta STOP je pružanje inovativnog odgovora na nepovoljna i oštećujuća iskustva iz djetinjstva koja pogađaju djecu i mlade u Europi.

Detalji

PRILAGODBA NA ONLINE UČENJE

– KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI

piše: Sara Carević, mag.psych.

Ova krizna situacija uzrokovana novim koronavirusom, a kod nekih i potresom, donijela nam je svima puno promjena, nemira i velikih izazova. Za većinu nas sve uloge, odnosi i aktivnosti prebacili su se i smjestili u jedan prostor – onaj u kojem živimo. Škola je jedan i veliki dio te priče pa je tako najednom u potpunosti prebačena u nekoliko kvadrata naših domova čime je za djecu, ali i roditelje, u srži prodrman i promijenjen cijeli jedan sustav i način svakodnevnog funkcioniranja ključan za zdrav razvoj.  Prilagodba na online učenje stoga ovisi o prilagodbi na sve druge promijenjene uvjete svakodnevnog funkcioniranja. Kokteli emocija i drugih reakcija koje su u nama izazvali ovi krizni (i traumatski događaji) se razlikuju i mogu biti preplavljujući I stoga je sasvim očekivano i razumljivo da je potrebno neko vrijeme za prilagodbu cijele obitelji na online školovanje, te u konačnici djetetovo što ugodnije i uspješnije snalaženje i funkcioniranje u ovoj novoj situaciji. Neki su tako možda već pronašli i uspostavili načine ili rutinu koja im odgovara, dok ih drugi još traže i to je sasvim u redu. Pored toga, obitelji se međusobno razlikuju u svom sastavu, osobinama (npr. broju djece i njihovoj dobi), prirodi i kvaliteti odnosa, resursima kojima raspolažu te okolnostima u kojima žive, a to su sve faktori koji utječu na vrijeme i način prilagodbe koji stoga neće biti isti za svih. Ovo je široka tema koja otvara brojna pitanja i izazove za djecu i roditelje, a mi ćemo vam na neka pokušati odgovoriti tako što ćemo ponuditi nekoliko smjernica za ono što možete učiniti i na što se potrebno usmjeriti kako biste podržali vaše dijete i pomogli mu da se što uspješnije prilagodi svakodnevnom online učenju.

Detalji

U IZOLACIJI S TINEJDŽERIMA

piše: Silvija Stanić, dipl.psih.univ.spec.iur

 

Nalazimo se u trenutku izolacije uslijed pandemije virusa COVID-19, ukratko, u situaciji kakvu smo mogli zamišljati samo u nekom znanstveno-fantastičnom filmu iz budućnosti. Trenutno, kako se čini, živimo taj film i preostaje nam samo da se što bolje prilagodimo situaciji uz poštivanje svih propisanih mjera i ograničenja. A ograničenja nam teško padaju, jer postajemo svjesni koliko naš način života podrazumijeva slobodu kretanja i druženja. Većina obitelji trenutno živi u situaciji u kojoj provode neusporedivo više vremena zajedno. Djeca se školuju od kuće, roditelji rade od kuće, a kod kuće su i oni koji nažalost više nemaju posao. Cijela dinamika je bitno promijenjena i donosi brojne izazove kako za roditelje tako i za djecu. Često ovih dana čujemo muke roditelja kojima je teško organizirati rad od kuće uz malu djecu koja trebaju veću podršku vezano uz školske zadatke, malu djecu koja se posvađaju ili traže pažnju baš za vrijeme video konferencije, djecu koja bi radije išla u park i koja ne mogu do kraja shvatiti složenost situacije.