Saznala sam da sam trudna – što sad?

Trenutak kad otkriješ trudnoću koju nisi planirala, željela ili očekivala, zasigurno je jedan od težih koje možeš i zamisliti. Moguće je da ti se cijela situacija sad čini teškom i bezizlaznom, no pokušaj ostati smirena. Postoji i Plan B. Mnogi ljudi oko tebe, a da to i ne znaš, imaju iskustva i stručna znanja o tome kako ti mogu pomoći. Prije svega promisli i izaberi neku povjerljivu osobu s kojom ćeš porazgovarati otvoreno i iskreno. Najbolje je ako su to tvoji roditelji, no vjerojatno se bojiš baš njihove reakcije. U tom slučaju, to može biti i prijateljica, a možeš nazvati i Savjetovalište MAMA JE MAMA. Jednako tako, to može biti i tvoja obiteljska liječnica, ginekolog iz doma zdravlja, tvoj školski psiholog, pedagog ili razrednik. Razgovor s njima može ti olakšati da se snađeš u situaciji u kojoj si se našla.

Što da radim? Moja djevojka je trudna...

Djevojka ti je upravo rekla da joj je izostala menstruacija i da je trudna. To je vjerojatno zadnja stvar koju si očekivao... Ostani smiren. Situacija u kojoj ste se našli zasigurno vam nije ni laka ni ugodna i vjerojatno se javlja puno pitanja i nedoumica. Otvoreno razgovarajte, budi uz nju. Pomozi joj da se pripremi za razgovor s roditeljima. Upamti da ovo nije samo njezin problem, već ste zajedno u tome. Ona nema mogućnost bijega iz ove situacije. Otvoreno reci što bi ti htio, o čemu razmišljaš i što te brine. Važno je da otvoreno razgovarate o cijeloj situaciji i da sačuvate dobru komunikaciju jer čak i ako nećete nastaviti vašu vezu, roditeljstvo je nešto što će vam zauvijek ostati zajedničko.

Nikad nisam bila na ginekološkom pregledu. Kada i gdje da odem na pregled?

Ako si posumnjala na trudnoću ili napravila kućni test za trudnoću koji je bio pozitivan, svakako što prije otiđi na ginekološki pregled. Jedino na ginekološkom pregledu moguće je sa sigurnošću potvrditi je li doista riječ o trudnoći. Trudnoća kod adolescentica općenito se smatra rizičnom i zato je iznimno važno što prije otići na pregled i redovito se kontrolirati kod liječnika. Ako si starija od 15 godina, možeš izabrati svojeg liječnika – ginekologa i kod njega otvoriti zdravstveni karton. Raspitaj se o tome u svojem domu zdravlja. Ako još nemaš 15 godina, tvoj obiteljski liječnik izdaje uputnicu za ginekologa u najbližoj bolnici.

Kako i kada reći roditeljima? Bojim se njihove reakcije.

Kad je riječ o maloljetničkoj trudnoći, jedna od najtežih stvari jest reći roditeljima da si trudna. Vjerojatno trudnoću nisi planirala, a to gotovo sigurno ni tvoji roditelji ne očekuju. Možda ni ne znaju da imaš dečka.
Evo nekoliko praktičnih savjeta za pripremu za razgovor s roditeljima:reći svojim roditeljima da si trudna bit će vjerojatno jedna od najtežih stvari koje ćeš morati učiniti. Možda ćeš se osjećati uplašeno, posramljeno, nervozno, osjećati da si ih iznevjerila i da ti nikad neće oprostiti. Nakon što doznaju za trudnoću, roditelji su najprije u nevjerici, često su zabrinuti, uplašeni i ljuti. Doista, i komunikacija i odnosi unutar obitelji vjerojatno će biti narušeni prvih dana, no u većini slučajeva, situacija se s vremenom smiri. I roditeljima treba vremena da prihvate novonastalu situaciju.
Koliko god bilo teško, iznimno je važno da roditeljima što prije kažeš za trudnoću. Svako odgađanje ili prikrivanje trudnoće može stvari učiniti još kompliciranijima. U konačnici, za trudnoću će svakako saznati, a odgađanje ili prikrivanje može biti opasno za tvoje zdravlje.
Ako ne znaš kako im reći ili ti je potreban dodatni savjet, možeš nazvati Savjetovalište MAMA JE MAMA na broj 01/2442-061 ili poslati mail na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Mogu li sama donijeti odluku o tome hoću li zadržati trudnoću i roditi?

Odluka o tome što ćeš učiniti, prvenstveno je tvoja odluka. Prije svega, razgovaraj s dečkom – njegova podrška u ovakvom trenutku iznimno je važna. Ponekad se događa i da roditelji žele donijeti odluku umjesto mladih, budućih roditelja. I premda su njihove namjere redovito dobre, nikako nije dobro da te nagovaraju ili na bilo koji način tjeraju da učiniš nešto u što nisi sigurna. I sama možda ne znaš što želiš i koja je odluka najbolja. Uzmi vremena koliko ti je potrebno.Raspitaj se o mogućnostima psihološkog savjetovanja. Besplatno savjetovanje moguće je ostvariti u obiteljskom centru, savjetovalištima od strane nevladinih udruga ili u centru za socijalnu skrb. Ukoliko živiš u Zagrebu ili okolici, možeš se obratiti Savjetovalištu MAMA JE MAMA za maloljetne roditelje.
Na savjetovanju ti nitko neće reći što je za tebe najbolje i kako trebaš odlučiti, ali će ti pomoći da sama doneseš odluku u koju ćeš biti sigurna.

Treba li mi pristanak roditelja ako odlučim prekinuti trudnoću?

Na ovo pitanje nije lako odgovoriti. Zakoni koji reguliraju ovo područje nisu baš najjasniji, odnosno nekoliko zakona i propisa u međusobnom su neskladu. I dok jedan zakon određuje da djevojka u dobi od 16 godina sama, bez pristanka roditelja može potpisati pristanak za prekid trudnoće, dotle drugi zakoni određuju da sve dijagnostičke i terapijske postupke vezane uz djecu do 18 godina potpisuju roditelji. Iz tog razloga, i praksa pojedinih bolnica je različita. U nekima je dovoljan samo tvoj pristanak, dok je u većini slučajeva potrebno da i roditelji budu suglasni. Premda ti se možda prekid trudnoće, bez da roditelji o tome znaju, čini kao najlakše i bezbolno rješenje, to zasigurno nije tako. Zato ti savjetujemo da ne donosiš ovakvu odluku samo zato da bi izbjegla razgovor s roditeljima.

Mogu li nastaviti sa školovanjem? Kada se nakon poroda moram vratiti u školu?

Ako pohađaš osnovnu ili srednju školu, a otkrila si da si trudna, obrati se nekom od stručnih suradnika u školi (psiholog, pedagog) i porazgovaraj o tome kako nastaviti školovanje nakon izbivanja zbog poroda i oporavka. Bilo bi poželjno da tom razgovoru budu prisutni tvoji roditelji, ili barem jedno od njih. TIjekom tog razgovora trebali biste se dogovoriti o svim detaljima nastavka školovanja, kako bi se ti mogla vratiti u školsku rutinu, ali i u potpunosti brinuti o svome djetetu. U školu se možeš vratiti kad se u potpunosti oporaviš od poroda i kad više ne postoji potreba za mirovanjem. Ako je potrebno, uputit će te i da napišeš zamolbu Učiteljskom ili Razrednom vijeću za završavanje školske godine polaganjem predmetnih ili razrednih ispita.
Ne postoji jedinstvena procedura koja se primjenjuje kad je u školi trudna učenica, već to ovisi o dogovoru sa školom. Iskustva pokazuju kako se u većini slučajeva učenici nastoji izaći u susret i omogućiti da nastavi sa školovanjem. Zato je jako važno da što prije razgovaraš s razrednicom ili razrednikom, kao i stručnim suradnicima.
Ako polaziš strukovnu školu i imaš obvezu odrađivanja stručne prakse, to može biti otežano ili pak onemogućeno zbog trudnoće, poroda i kasnijeg oporavka. I o tome što prije porazgovaraj s razrednicom/razrednikom kako biste zajednički pronašli rješenje.

Prije poroda ispisala sam se iz škole. Što sad? Mogu li i kako nastaviti školovanje?

Možeš. Zakon o obrazovanju odraslih omogućava nastavak školovanja svakoj osobi starijoj od 15 godina. Formalno obrazovanje odnosi se na stjecanje stručnog znanja, vještina i sposobnosti i obuhvaća: osnovno školovanje odraslih, srednjoškolsko obrazovanje (stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, prekvalifikacije, osposobljavanje i usavršavanje) te visoko obrazovanje. Takvo obrazovanje provode neke osnovne i srednje škole, pučka otvorena učilišta te visoka učilišta. Raspitaj se o takvim mogućnostima na području gdje stanuješ.

POSTAT ĆEMO MALOLJETNI RODITELJI – ŠTO ZAKON KAŽE O TOME?

Većina zakona i pravnih propisa koji se odnose na roditeljstvo podrazumijeva da su roditelji punoljetne osobe, a djecom se smatraju sve osobe mlađe od 18 godina. Situacije u kojoj maloljetne osobe postaju roditeljima, često su složene i nedovoljno regulirane, pa se snalaženje u moru zakona, propisa i pravila čini kao šetnja kroz labirint. Iz tog razloga donosimo kratak pregled najvažnijih pravnih pojmova kako bi se budućim maloljetnim roditeljima olakšalo snalaženje i odgovorno preuzimanje roditeljske uloge.

Što je to roditeljska skrb?

Pravno gledano, roditeljstvo i roditeljska skrb nisu izjednačeni jer netko može biti pravi biološki roditelj svom djetetu, a ipak biti lišen roditeljske skrbi. Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite dobrobiti djeteta, osobnih i imovinskih interesa. Roditeljska skrb je pravni institut koji djeci omogućuje ostvarivanje njihovih prava pred zakonom, a roditeljima daje zakonsko pravo da skrbe o svojem djetetu i zastupaju njegove interese. Roditelj se ne može odreći roditeljske skrbi, ali se roditeljska skrb može se ograničiti ili oduzeti roditelju koji svojim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. Roditeljska skrb pripada sa svim navedenim obilježjima jednako i majci i ocu ravnopravno, zajednički i sporazumno, bez obzira na to žive li roditelji zajedno ili odvojeno.Svaki punoljetni roditelj automatski stječe to pravo, a to mu se pravo može oduzeti ako ne izvršava roditeljske dužnosti ili ako se njemu oduzme poslovna sposobnost.
Maloljetni roditelji ne stječu to pravo automatski po rođenju djeteta jer nemaju poslovnu sposobnost.

Prava i dužnosti djeteta i roditelja

Obiteljski zakon jasno određuje koja su to prava i dužnosti djece i roditelja te se temeljem izvršavanja tih dužnosti odlučuje o raznim pitanjima vezanima uz zajednički život roditelja i djece.
Unutar roditeljske skrbi roditelji imaju odgovornosti i dužnosti:

  • čuvati i njegovati dijete te skrbiti o njegovim potrebama;
  • štititi ga od ponižavajućih postupaka drugih osoba;
  • nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama;
  • brinuti o njegovu zdravlju;
  • brinuti o redovnom obveznom školovanju i daljem obrazovanju te poticati umjetničke, tehničke, sportske i ostale interese djeteta:
  • uzdržavati dijete.

S aspekta roditeljske skrbi važno je znati da djeca imaju pravo na:

  • skrb za zdravlje i život;
  • sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, umnim i osjećajnim potrebama;
  • život sa svojim roditeljima, a ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima;
  • izbor obrazovanja i zanimanja u skladu sa svojim sposobnostima i interesima;
  • zaštitu od svih oblika zlostavljanja i zanemarivanja.

 

Što je poslovna sposobnost?

Poslovna sposobnost je sposobnost samostalno odlučivati, odnosno davati pravno relevantne izjave volje s kojima osoba sudjeluje u pravnom prometu. Time stječemo pravo da samostalno pokrećemo postupke koji se odnose na nas same, npr. upis na fakultet, odabir mjesta boravka, donošenje odluke o tome gdje ćemo raditi, sklapanje ugovora o radu, sklapanje ugovora o najmu i slično. Poslovna sposobnost se u pravilu stječe s navršenih osamnaest godina, zbog toga što se pretpostavlja da se maloljetnici nisu u stanju brinuti o svojim pravima i interesima zbog nezrelosti. Stoga se poslovna sposobnost stječe s osamnaest godina, kad se smatra da nastupa opća zrelost za donošenje samostalnih odluka o vlastitom životu, a time i za preuzimanje odgovornosti koju sa sobom nosi pravo na roditeljsku skrb. Zato prethodno moraš steći poslovnu sposobnost da bi mogla steći pravo na roditeljsku skrb nad svojim djetetom.

Mogu li steći poslovnu sposobnost i prije navršenih osamnaest godina ako sam pokazala da sam odgovorna i zrela osoba sposobna brinuti o sebi i svom djetetu?

Da, možeš. Postoji točno određeni postupak za stjecanje poslovne sposobnosti u tom slučaju. No, važno je znati da poslovnu sposobnost nikako ne možeš steći prije navršenih 16 godina – to je donja dobna granica koju zahtijeva sud. Prema zakonu stjecanje poslovne sposobnosti prije punoljetnosti omogućeno je u slučaju roditeljstva ili sklapanja braka. Ako si trudna i starija si od 16 godina (ili ćeš navršiti 16. prije rođenja djeteta), svakako što prije, još za vrijeme trudnoće, pokreni postupak za priznavanje poslovne sposobnosti. Zahtjev se predaje Općinskom sudu prema mjestu prebivališta. Sud će saslušati i tvoje roditelje te pribaviti mišljenje Centra za socijalnu skrb kako bi procijenio tvoju opću zrelost. Ako sud utvrdi da si zrela i sposobna brinuti o sebi i svojem djetetu, tada će donijeti rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti.
Kad ti sud dodjeli poslovnu sposobnost, ti prestaješ imati status djeteta i preuzimaš sva prava, ali i obaveze odrasle, punoljetne osobe. Od tebe će se očekivati da si sposobna/an za samostalan život, da možeš brinuti o sebi i svom djetetu, uzdržavati sebe i dijete te izvršavati sve ostale odgovornosti, dužnosti i obveze iz roditeljske skrbi.

Tko će onda skrbiti o mojem djetetu dok ja ne steknem poslovnu sposobnost?

O tebi također treba netko skrbiti, jer si i ti još uvijek dijete dok ne stekneš poslovnu sposobnost, pa je moguće skrbništvo nad djetetom prepustiti i tvojem skrbniku ili zakonskom zastupniku (roditeljima, rodbini, skrbniku kojeg ti je dodijelio centar, ocu djeteta ako je punoljetan i upisan u rodni list djeteta). Skrbnika tvom djetetu Centar za socijalnu skrb trebao bi imenovati u dogovoru s tobom i tvojom obitelji. Važno je da je to osoba koja će zajedno s tobom raditi na tome da se tvom djetetu osiguraju najbolji mogući uvjeti za život i rast, te pravo na život sa svojim roditeljima, tj. s tobom i ocem djeteta.

Što to znači za mene i moje dijete ako je netko drugi dobio skrbništvo nad mojim djetetom?

To znači da će ta osoba zastupati tvoje dijete i donositi odluke koje se tiču upisa u maticu rođenih, prijave na zdravstveno osiguranje i općenito obavljanja administrativnih i pravnih poslova s centrom za socijalnu skrb i drugim institucijama. Skrbnik je dužan brinuti o najboljem interesu djeteta te je uobičajeno da svi skrbnici potiču zajednički život majke i djeteta. Samo u iznimnim slučajevima, kad je za dijete ugrožavajuće biti s majkom zbog neke bolesti ili ako majka svojim ponašanjem ugrožava dijete, skrbnik može utjecati na razdvajanje majke i djeteta prijavom centru za socijalnu skrb.

Tko, kako i zašto mi može uskratiti pravo da živim sa svojim djetetom i sudjelujem u njegovom životu?

To pravo može se uskratiti roditeljima kojima se izriču mjere obiteljsko-pravne zaštite (Upozorenje roditeljima na pogreške i propuste u skrbi i odgoju djeteta, Nadzor nad ostvarivanjem roditeljske skrbi, Oduzimanje roditelju prava da živi sa svojim djetetom i da ga odgaja, Upućivanje djeteta u ustanovu socijalne skrbi te Lišenje roditeljske skrbi).Lišenje roditeljske skrbi predstavlja krajnju mjeru koja se može izreći roditelju koji svojim neodgovornim ponašanjem drastično ugrožava dobrobit djeteta. U srži je te mjere isključenje roditelja od svih sadržaja skrbi o djetetu (osim uzdržavanja), kako bi se dijete pravno zaštitilo od lošeg roditelja. Ako dođe do lišenja roditeljske skrbi kod oba roditelja, dijete se stavlja pod skrbništvo radi pravnog zbrinjavanja djeteta. No valja znati da je u slučaju maloljetnog roditeljstva dužnost i obveza svih institucija i osoba odgovornih za skrb nad maloljetnim roditeljima i njihovim djetetom prvenstveno štititi prava djeteta na život s vlastitim roditeljima i u okviru obitelji. Što to znači? To znači da socijalni radnici, tvoji roditelji i svi uključeni u brigu o tebi moraju informirati i tebe i oca djeteta o svim postupcima koje čine i prvenstveno moraju raditi na tome da ti osiguraju uvjete i mogućnosti za zajednički život s djetetom. Svaki socijalni radnik koji ti ne odgovara na pitanja i jasno ne objašnjava koje i kakve postupke vodi i koje su posljedice za tebe i tvoje dijete, te također ako te ne informira o mogućnostima koje ti stoje na raspolaganju kako bi poboljšala svoj položaj (školovanje, naknade, prava iz sredstava lokalnih proračuna i sl.) – krši etička pravila struke. U slučaju da nisi sigurna u ispravnost postupanja svog socijalnog radnika, možeš se javiti našoj udruzi ili izravno Ministarstvu nadležnom za nadzor centara za socijalnu skrb.

Želim se udati za svog dečka, kad i kako to smijem učiniti?

Kao maloljetna osoba možeš se udati ukoliko prethodno stekneš poslovnu sposobnost. Kao što je ranije navedeno, poslovnu sposobnost moguće je steći s navršenih 16 godina, u slučaju roditeljstva ili sklapanja braka prije punoljetnosti. Potrebno je podnijeti prijedlog za izdavanje sudskog dopuštenja za sklapanje braka prije punoljetnosti. Prijedlog podnosiš sama, u svoje ime Općinskom sudu, prema mjestu stanovanja. Ukoliko sud procijeni da si mentalno i tjelesno spremna za brak,može izdati dopuštenje za sklapanje braka. Pod zrelošću za brak smatra se spolna zrelost, sposobnost za promišljeno odlučivanje i izražavanje volje o sklapanju braka te socijalna zrelost za preuzimanje i izvršavanje dužnosti i prava koja proizlaze iz bračnog odnosa.

Imaju li djeca rođena u braku i izvan braka jednaka prava?

Razlika u bračnom odnosno izvanbračnom rođenju djeteta jest samo u načinu kako se utvrđuje podrijetlo djeteta od oca. Za djecu koja su rođena izvan braka potrebno je priznanje (ili utvrđivanje) očinstva. Jednakost i ravnopravnost bračne i izvanbračne djece zajamčena je i Ustavom RH. Iz tog razloga ne postoji nikakva razlika u međusobnim pravima i dužnostima djeteta i njegovog oca, bilo da je dijete rođeno u braku ili izvan braka.

Priznanje i upis majčinstva i očinstva

Nakon rođenja djeteta, potrebno je prijaviti dijete u maticu rođenih. Tom prilikom određuje se ime djeteta, te se upisuju podaci o djetetovim roditeljima.
Ako je dijete rođeno u braku, tada i majka i otac (uz predočenje Izvatka iz matice vjenčanih) mogu prijaviti rođenje nadležnom matičnom uredu. U slučaju kad je dijete rođeno izvan braka, majka je ta koja prijavljuje dijete u matični ured. Uz nju tada kod matičara može doći i otac djeteta, i kad oboje roditelja izjave da njega smatraju ocem djeteta, u matičnu knjigu rođenih se upisuju podaci o ocu, jednako kao i o majci djeteta. Ovaj postupak odnosi se i na maloljetne majke koje su starije od 16 godina i imaju poslovnu sposobnost.
Ako si starija od 16, a nemaš rješenje o priznavanju poslovne sposobnosti, može se dogoditi da matičar ne želi upisati podatke o ocu djeteta budući da kao maloljetna osoba ne možeš davati pravno relevantne izjave. Iskustva iz prakse pokazuju kako kod ovakvih slučajeva ne postoji ujednačeno postupanje i često se pravni propisi koji reguliraju ovo područje različito tumače.
Svaka situacija je posebna i zato se najbolje obratiti u Centar koji će kroz savjetodavni rad i u skladu sa svojim nadležnostima poduzeti odgovarajuće mjere. Oni, primjerice, mogu savjetovati da se podnese prijedlog za stjecanje poslovne sposobnost, da se imenuje skrbnik i sl.Ako si mlađa od 16 godina, tada ne možeš u matičnom uredu upisati podatke o ocu djeteta i u tom slučaju potrebno se obratiti nadležnom Centru za socijalnu skrb koji će te uputiti u daljnji postupak.

Što ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo?

Ponekad, a osobito onda kad trudnoća nije planirana, očevi nisu spremni prihvatiti obveze koje donosi roditeljstvo. Dijete ima pravo znati tko su mu roditelji tako da situacija kad otac ne želi priznati očinstvo, ugrožava to djetetovo pravo.Ako otac djeteta ne želi priznati očinstvo, moguće je pokrenuti postupak pred sudom (tužbu) za utvrđivanje očinstva. Takav postupak moguće je pokrenuti do djetetove 18. godine, a pokreće ga majka, dijete ili centar za socijalnu skrb.

Što ako ne želiš imenovati oca djeteta?

Možda si s bivšim dečkom, ocem djeteta, u lošim odnosima; možda je iza vas ružan prekid veze i razmišljaš o tome da ga ne imenuješ ocem (vašeg) djeteta. Jednako tako, možda je vaša veza bila samo kratka avantura i želiš ga sačuvati od mogućih neugodnosti.U ovakvoj situaciji potrebno je znati da je pravo djeteta da zna tko su mu roditelji i da uživa njihovu skrb. Ukoliko oca ne imenuješ, dijete ne može ostvariti to svoje pravo, jednako kao i pravo na uzdržavanje i nasljeđivanje. U takvom slučaju djetetovo pravo je ugroženo zbog tvojih interesa i prava na privatnost, a također je uskraćeno i pravo oca na roditeljsku skrb. To nikako nije dobro rješenje.


ŠTO AKO NEMAŠ GDJE STANOVATI ?

Budući da su maloljetničke trudnoće i roditeljstvo najčešće neplanirani i neočekivani, ponekad se događa da su odnosi unutar obitelji jako narušeni kad se trudnoća otkrije. Najčešće je riječ o slučajevima u kojima odnosi u obitelji i prije otkrivanja trudnoće nisu bili najbolji. U takvim slučajevima – kad posve izostaje podrška okoline, kad su odnosi unutar obitelji izrazito narušeni te kad obitelj ne može ili ne želi preuzeti brigu o maloljetnoj trudnici ili majci s djetetom, javlja se potreba za pronalaskom privremenog smještaja izvan vlastite obitelji.

Kako možeš ostvariti pravo na smještaj izvan vlastite obitelji?

Svakako se javi u Centar za socijalnu skrb u mjestu prebivališta, oni su nadležni za pružanje pomoći maloljetnim roditeljima u tom slučaju. Ovisno o situaciji i potrebama svakog pojedinog slučaja, socijalni radnik može ponuditi pomoć pri smještaju u ustanovu, u udomiteljsku obitelj koja prima majku i dijete, u obitelj oca djeteta ili kod oca djeteta (tvog dečka) ako za to postoje zakonski uvjeti i suglasnost tvojih roditelja ili skrbnika. Oni su ti koji predaju zahtjev za smještaj – zahtjev ustanovi ili udomiteljskoj obitelji ne možeš predati samostalno. U Hrvatskoj postoji mogućnost privremenog smještaja u ustanovi, te su trenutno četiri doma osposobljena za prihvat maloljetnih trudnica i majki s djecom. Uglavnom je riječ o domovima za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi pri kojima je uređen i manji odjel za majke i djecu. To su Dječji dom Zagreb – Nazorova – materinski odjel (8 mjesta), Kuća ljubavi – Caritas Zagrebačke Nadbiskupije (9 mjesta), Dom za djecu – 'Klasje' Osijek (4 mjesta), Dom za djecu i mlađe punoljetne osobe 'I. B. Mažuranić', Lovran (2 mjesta).Također, osim domova, imaš mogućnost privremenog smještaja u udomiteljskoj obitelji koja može primiti majku i dijete. Svakako se u svojem Centru za socijalnu skrb raspitaj i o toj mogućnosti.

Koliko dugo imam pravo na smještaj u ustanovi i mogu li izaći kad hoću?

Pravo na smještaj u ustanovu zajedno s djetetom imaš do 6 mjeseci uz mogućnost produženja na godinu dana, ovisno o odluci tvoje socijalne radnice. Iz ustanove ti možeš izaći kad god želiš, no da bi izašla zajedno s djetetom moraš imati osigurane uvjete za dijete: odgovarajući smještaj i sve što je potrebno za život. To možeš osigurati zajedno sa svojim partnerom/ocem djeteta ili kod svojih roditelja ili nekih drugih članova obitelji koji ti žele i mogu pružiti pomoć, a i kod udomiteljske obitelji koja ima licenciju za majku i dijete.

Koliko dugo imam pravo na smještaj u udomiteljskoj obitelji koja ima dozvolu (licenciju) za majku i dijete?

Zakonom o socijalnoj skrbi određeno je da se usluga privremenog smještaja priznaje trudnici 3 mjeseca prije poroda ili roditelju s djetetom do 6 mjeseci, a iznimno ako je to u interesu djeteta do godine dana života djeteta ako nema stana, odnosno nema osiguran smještaj ili zbog narušenih odnosa u obitelji ne može ostati s djetetom u obiteljskom domu.

Što ako sam zatrudnjela, a živim u udomiteljskoj obitelji koja nema dozvolu (licenciju) za majku i dijete?

Sve ovisi o tvojim udomiteljima. U svakoj obitelji, pa i u udomiteljskoj, ovakve su situacije prilično teške i stresne. Možda se tvoji udomitelji osjete prestrašeno i razočarano, no važno je da ih obavijestiš o trudnoći što je prije moguće te da o trudnoći obavijestite i Centar za socijalnu skrb. Bude li tvoja udomiteljska obitelj spremna na to i ako ima uvjete, može zatražiti licencu za majku i dijete pa ćeš moći nastaviti živjeti kod njih zajedno sa svojim djetetom do punoljetnosti.

Kako izgleda život u udomiteljskoj obitelji zajedno s djetetom?

Udomiteljska skrb prepoznata je kao oblik smještaja izvan vlastite obitelji kojim korisnik ostvaruje osnovnu i specifičnu skrb i potporu u udomiteljskoj obitelji koja predstavlja poticajno i pozitivno obiteljsko okruženje. Smještajem postaješ ravnopravna članica udomiteljske obitelji te kao takva imaš aktivnu ulogu u zadovoljavanju svojih potreba. U skladu s individualnim planom promjene obvezno je da aktivno sudjeluješ u ostvarivanju odabranih ciljeva, izvršavaš preuzete obveze i iniciraš preispitivanje svojega individualnog plana promjene u slučaju novih okolnosti koje utječu na njegovo provođenje. Jednako tako, obvezna si poštivati pravila obiteljskog života u udomiteljskoj obitelji i pravila ponašanja prema udomitelju i drugim korisnicima. Udomitelj će omogućiti da tvoja prilagodba u obitelji bude što kraća te da ponašanje svih članova udomiteljske obitelji prema korisniku bude odgovarajuće i brižno, pružati ti pomoć u prilagodbi na novu zajednicu, te sve vrste potrebnih usluga. Udomitelj je obvezan omogućiti i poticati tvoje kontakte s vlastitom obitelji, drugim srodnicima te ostalim bliskim osobama u skladu s individualnim planom promjene i odlukama nadležnih tijela, u skladu s najboljim interesima tebe i tvojeg djeteta.

Kako izgleda život u ustanovi za smještaj majke i djeteta?

Život je sličan životu u svakoj ustanovi. Mame su smještene u sobe zajedno s djecom. Najčešće zajedno u jednoj sobi borave dvije mame sa svojom djecom. Ponekad, ako ima mjesta, majke su same, ali to nije uvijek moguće. Isto tako, jedne mame dolaze, druge odlaze pa ti se cimerice mogu mijenjati. Organizacija života u pojedinim ustanovama se razlikuje, ali u manjoj mjeri. Sve mame imaju svoja radna zaduženja, koja nisu preteška i o kojima se zajednički dogovarate. U domu imaš sve što trebaš za sebe i dijete – medicinsku njegu, opremu, prehranu, smještaj i mogućnost čuvanja djeteta ako trebaš nešto obaviti. Sve svoje izlaske dogovaraš s osobom koja je nadležna za to. To najčešće bude socijalna radnica zaposlena u ustanovi. Osim toga, u domu možeš od socijalne radnice dobiti sve informacije i podršku u rješavanju administrativnih procedura (prijava djeteta, zahtjev za poslovnu sposobnost, rješavanje pitanja skrbništva, očinstva, daljnjeg smještaja, školovanja, itd.) Svakih nekoliko mjeseci oko tvog slučaja se sastaje stručni tim koji odlučuje o tome kako i što dalje, na sastanku tima sudjeluješ i ti, a moguće je i sudjelovanje tvog partnera, članova obitelji ili skrbnika.

NAKNADE I POTPORE

Imam li kao maloljetna majka pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu?

Za vrijeme trudnoće i nakon poroda, roditelji općenito imaju pravo koristiti vremenske potpore u obliku raznih dopusta za brigu o djetetu, te novčane naknade i potpore. Rodiljnu i roditeljsku potporu mogu koristiti roditelji koji su zaposleni, samozaposleni, nezaposleni te roditelji izvan sustava rada.Valja razlikovati nezaposlene roditelje i roditelje izvan sustava rada. Dok su roditelji izvan sustava rada na redovnom školovanju, nezaposleni roditelji prijavljeni su na Hrvatski zavod za zapošljavanje kao nezaposlene osobe. Maloljetni roditelji, dakako, mogu pripadati u bilo koju od nabrojanih skupina. Ipak, budući da su maloljetni roditelji najčešće na redovnom školovanju (polaznici srednje škole), u nastavku teksta opisano je ostvarivanje prava na korištenje rodiljne i roditeljske potpore kao roditelja izvan sustava rada.Majka izvan sustava rada (npr. maloljetna majka na redovnom školovanju) ima pravo na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu.Rodiljna briga o djetetu odnosi se na razdoblje od rođenja djeteta do navršenoga 6. mjeseca života, dok se roditeljska briga odnosi na razdoblje od 6. mjeseca do navršene 1. godine života djeteta.

Koliko iznosi novčana naknada i koje uvjete moram ispuniti?

Novčana pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu iznosi 50% proračunske osnovice, tj. 1.663,00 kn mjesečno, a može se ostvariti od dana rođenja djeteta.
Da bi majka izvan sustava rada mogla ostvariti pravo na rodiljnu i roditeljsku brigu o djetetu, mora na dan rođenja djeteta ispunjavati sljedeće uvjete:

  • da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u RH;
  • da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u RH u trajanju od najmanje 5 godina;
  • da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznome zdravstvenom osiguranju.

 

Kako, kada i gdje trebam predati zahtjev za korištenje rodiljne potpore?

Da bi ostvarila pravo na korištenje rodiljne potpore, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja. Kompletan popis područnih ureda HZZO-a nalazi se u prilogu.
Obrazac zahtjeva dobit ćeš u uredu HZZO-a, a uz njega je potrebno priložiti tvoju domovnicu, potvrdu o prebivalištu, zdravstvenu iskaznicu, rodni list djeteta te presliku tekućeg računa.
Ako si starija od 16 godina i imaš poslovnu sposobnost, možeš sama podnijeti zahtjev za korištenje rodiljne potpore. Također, možeš otvoriti vlastiti tekući račun u banci preko kojeg ćeš primati novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige. Kod predaje zahtjeva potrebno je priložiti presliku tog računa.
Ako si mlađa od 16 godina, (ili ako si starija od 16. godina, a nisi dobila rješenje o priznanju poslovne sposobnosti od suda), zahtjev za korištenje rodiljne potpore morat će podnijeti tvoji roditelji. Također, u tom je slučaju potrebno priložiti presliku tekućeg računa roditelja, te će i isplata novčane pomoći ići preko roditelja.
Krajnji rok za predaju zahtjeva iznosi 120 dana (4 mjeseca) od dana rođenja djeteta. Ako zahtjev podneseš u roku od 30 dana, tada i novčanu naknadu možeš ostvariti od dana rođenja djeteta. Ukoliko zahtjev podneseš nakon 30 dana, novčanu pomoć možeš ostvariti te od dana predaje zahtjeva. Iz tog razloga, preporučljivo je zahtjev predati što prije, svakako u roku od 30 dana.
U praksi se često događa da maloljetni roditelji ne mogu preuzeti rodni list djeteta. Budući da je rodni list potrebno priložiti uz zahtjev za korištenje rodiljne potpore, može se dogoditi da tijekom čekanja rodnog lista prođe rok od 30, pa čak i 120 dana, slijedom čega možeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne brige i pripadajuću novčanu potporu.
U takvom slučaju (ako ne možeš preuzeti rodni list djeteta), savjetujemo ti da Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje predaš nepotpun zahtjev, tj. zahtjev s onom dokumentacijom koju imaš (bez rodnog lista). Kasnije, nakon što preuzmeš rodni list djeteta, od HZZO-a možeš tražiti naknadnu nadopunu dokumentacije i rodni list naknadno priložiti uz zahtjev. Na taj način nećeš izgubiti pravo na korištenje rodiljne potpore zbog isteka vremenskog roka.

Što ako za vrijeme korištenja rodiljne ili roditeljske brige o djetetu završim školu ili se ispišem iz škole?

Ako za vrijeme korištenja prava na novčanu pomoć tijekom rodiljne i roditeljske brige o novorođenom djetetu završiš ili prekineš redovito školovanje, zadržavaš pravo korištenja rodiljne i roditeljske brige, kao i primanje naknade, ako se u roku od 30 dana od dana prekida ili završetka redovitog školovanja prijaviš u evidenciju nezaposlenih osoba kod Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Ukoliko se ne prijaviš na HZZ u roku od 30 dana, možeš izgubiti pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, te na korištenje prava na rodiljnu i roditeljsku potporu.

Maloljetna sam majka i pohađam srednju školu. Moja majka je zakonska skrbnica mojem djetetu do moje punoljetnosti i ona je zaposlena. Može li ona umjesto mene iskoristiti pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu?

Ne. Pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu nije moguće prenijeti na tvoju majku.

Kako ostvariti pravo na jednokratnu potporu za novorođeno dijete?

Korisnik prava na roditeljsku i rodiljnu potporu ima pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete.
Da bi ostvarila pravo na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, moraš predati zahtjev i potrebnu dokumentaciju u ured Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema mjestu stanovanja, u roku od 6 mjeseci od dana rođenja djeteta.
Majka izvan sustava rada može ostvariti pravo na novčanu potporu za novorođeno dijete pod uvjetom da u vrijeme rođenja djeteta ispunjava sljedeće uvjete:

  • da je hrvatska državljanka s prebivalištem ili strankinja sa stalnim boravkom u RH u neprekidnom trajanju od najmanje 5 godina;
  • da je zdravstveno osigurana po propisima o obveznome zdravstvenom osiguranju.

Također, da bi mogla podnijeti zahtjev i ostvariti pravo na jednokratnu novčanu potporu, potrebno je da je dijete upisano u maticu rođenih, prijavljeno kao član kućanstva i zdravstveno osigurano po propisima o obveznome zdravstvenom osiguranju.
Jednokratna novčana potpora iznosi 70% proračunske osnovice, odnosno 2.328,20 kuna. Osim ove pomoći na državnoj razini, pojedini gradovi i općine također isplaćuju naknadu za opremanje novorođenog djeteta iz lokalnog proračuna.
O tome se svakako raspitaj u svome gradu ili općini.