Pupoljak svatko ima,

čak i oni koji ne cvjetaju,

jer sve može cvjetati iznutra, iz blaženstva.

Iako je ponekad 

neophodno

stvar ponovo naučiti 

njezinoj ljupkosti, 

staviti ruku na čelo

cvijeta

i riječima i dodirom

mu reći

da je predivan.

Dok ponovno, iznutra,

ne procvjeta.

Iz blaženstva.

Odlomak iz pjesme Galwaya Kinnella Saint Francis and the Sow 

 

Sve može cvjetati… hm!?... samo što poneki učenici uporno ne žele pokazati svoj cvijet nego nas svakodnevno 'časte' svojim trnjem. 

Čini se učiteljima da zbog takvih učenika ne dopiru do onih koji žele čuti ono što ih poučavaju i da zbog nekoliko učenika (ponekad i samo jednog) pati cijeli nastavni proces. Pitaju se tada što je s roditeljima, kako ne vide što im se s djetetom događa, kako ga to odgajaju…A javnost školu smatra (apsolutno) odgovornom i za uspjeh i za ponašanje učenika! 

 

Sličica iz tramvaja:

Skupina adolescenata (sedmaša) vraća se tramvajem s nastave. Sjede, smiju se, razgovaraju. Ulazi starija gospođa vidno narušenog zdravlja i zamoli jednu djevojčicu da joj ustupi mjesto. Ona je i ne pogleda, a gospođa rezignirano promrmlja: Što vas uče u školi!? Dječak ispred ustupi joj mjesto, a bakica na to usklikne: Blago tvojoj majci, dobro te odgojila!

Dakle, kad ne ide kako treba – kriva je škola; kad je sve u redu, zaslužna je obitelj.

Prosvjetni djelatnici i oni koji s njima surađuju znaju da to nije tako.

Utjecaj roditelja na učenje i ponašanje itekako je bitan i puno truda treba ulagati u uspostavljanje kvalitetnog odnosa između škole i obitelji, u razvijanje uvjerenja da samo zajedničkim radom možemo njihovu djecu a naše učenike usmjeriti u pravom smjeru. Osobito je ta suradnja važna u razdoblju adolescencije.

Najnovija istraživanja pokazuju da se, kad djeca uđu u pubertet, osim fizičkih karakteristika mijenja i njihova sposobnost učenja. Dijelovi mozga koji su odgovorni za učenje u tom su razdoblju suspregnuti, a zbog novih preokupacija koje se u tom razdoblju pojavljuju (poput razmišljanja o seksu), na učenje se teško usredotočiti.

Jedno australsko sveučilište provelo je istraživanje o utjecaju koji u toj dobi na učenike mogu imati roditelji i učitelji. Pokazalo se da trud i nastojanje roditelja i učitelja daju plod. Znanstvenik Andrew Martin sa sveučilišta u Sydneyju ističe da se 'prisiljavanje' tinejdžera na učenje, pisanje zadaća i ponavljanje, iako naporno i mukotrpno za obje strane, na kraju pokazuje kao korisna metoda. 

Martin je studijom obuhvatio 3450 učenika iz australskih srednjih škola i utvrdio da vršnjaci imaju utjecaj jedni na druge kad je riječ o emocijama i odnosima, no po pitanju škole – roditelji i učitelji imaju puno veći utjecaj. Roditelji i učitelji, kojima se katkad čini da su nemoćni u odnosu prema adolescentu, kaže Martin, više utječu na akademsku motivaciju nego to misle, ponekad i triput više nego što na mlade utječu njihovi vršnjaci.

Sad kad je to i znanstveno utvrđeno, vratimo se na početak… Što s onima koji ne žele, koji ne čuju, na koje ništa ne djeluje? Što s onima zbog kojih ne spavamo?

Kad dođe pubertet, osjetimo se (i mi učitelji, a i roditelji) nemoćnima i isključenima, kao da govorimo različitim jezicima. Najbolje bi bilo to vrijeme nekako prespavati, ali budući da nemamo čarobni štapić, moramo se prilagoditi. Utjecaj učitelja je velik u svakom razdoblju pa smo i u ovom pozvani da neprestano tražimo putove do svojih učenika kako bismo ih razumjeli, vodili i poučili. Zato trebamo tražiti nove načine i metode da ih 'osvojimo' i uvedemo u svijet učenja.

Stoga otvaramo nekoliko pretinaca da bismo ubacili metode i postupke koji (uz iskustvo, razumijevanje, intuiciju i umijeće poučavanja koje posjedujete) mogu biti korisni i plodonosni. Pretinci ostaju otvoreni za vaše prijedloge i sugestije…

 

Stvaranje pozitivnog ozračja u učionici

Na sposobnost da u učionici zajedno stvorimo ugodnu atmosferu veliki utjecaj ima naše zanimanje za druge, želja da čujemo tuđe mišljenje i da prihvatimo postojanje drugih. bel hooks* (* pseudonim bel hooks piše se malim slovima jer tako zahtijeva autorica, Gloria Jean Watkins, intelektualka i aktivistkinja).

Upoznajte svoje učenike. Razmislite o onima o kojima najčešće razmišljate na nov način. Zapitajte se što znate o tom djetetu? Pokušajte napisati nekoliko rečenica o tim učenicima i odgovoriti sebi na pitanje što možete učiniti da im pomognete. Započnite odlomke toga teksta s:

  • Vidim (opišite ponašanje);
  • Pitam se (pokušajte utvrditi zašto se tako ponaša);
  • Nadam se (gdje ćete uvesti svoj utjecaj na ponašanje – sjetite se – vaš utjecaj nije zanemariv!).

Nikad nije kasno da svojim učenicima (p)dokažete da u vama imaju podršku na intelektualnom, socijalnom i emotivnom planu. Razgovarajte ponekad s njima i o temama koje ih okupiraju, a ne samo o nastavnom sadržaju. Pokažite im da ste ljudsko biće, ispričajte neku zgodu iz svojih školskih dana… Ne, nije to samo posao razrednika! Svi učitelji su na zajedničkom projektu odgojnog i obrazovnog utjecaja na učenike koji su im povjereni.

Upoznajte svoje učenike – potaknite ih da govore o svojim iskustvima, često ih pitajte što oni misle, kako se osjećaju, što im se posebno svidjelo… U godinama su kad im je potvrda autoriteta da su vrijedni silno važna. Otkrijte što čitaju, koju glazbu slušaju, koje filmove gledaju. Da biste mogli surađivati – morate ih poznavati.

Kad ste nezadovoljni, opisujte njihova ponašanja, a ne ocjenjujte njihov karakter; kritiku izričite pozitivno.

 

Motivacijski trikovi

Mladi prodavač se razočarao jer nije uspio sklopiti važan posao. Razgovarajući sa šefom, slegnuo je ramenima i rekao: 'Pretpostavljam da to samo dokazuje da konja možete dovesti do rijeke, ali ga ne možete natjerati da pije!'

'Sinko', odgovorio je šef, 'dat ću ti jedan savjet. Tvoj posao nije da ga natjeraš da pije. Tvoj posao je natjerati ga da ožedni.“ (iz časopisa Bits and Pieces)

Adolescenti se lako 'otuđuju' od škole, zadataka je previše, a oni u njima ne vide nikakvu svrhu… Naš je zadatak gradivo učiniti zanimljivim i u razredu stvoriti situacije koje će ih potaknuti na učenje. Dok pišete priprave za nastavu, vizualizirajte točno taj razred i postavite sebi pitanja: Kako ću im probuditi znatiželju?, Kako ću ih natjerati da požele saznati više?, Kako ću im udahnuti želju za učenjem?

Mijenjajte način na koji započinjete sat i uvodite ih u temu. Primjerice:

  • Donesite predmet koji je povezan s gradivom. Pošaljite ga po razredu, neka ga učenici dodirnu, neka ga opišu, kažu čemu služi, što o njemu znaju i što bi još željeli saznati.
  • Iskoristite moć priča. Priče se puno bolje pamte od golih činjenica pa kad je god moguće, ispričajte priču.
  • Personalizirajte svoje predavanje. Recite učenicima kad ste vi naučili to o čemu ćete danas predavati, kako se zvao vaš učitelj ili učiteljica, što ste najlakše, a što najteže zapamtili…
  • Postavite im neobična pitanja. Npr. ako je tema toga sata Ptice (Biologija, 7. razred), neka motivacijska pitanja budu: Što je najtajanstvenije što znate o pticama? Što je najdragocjenije njima? Što je najveličanstvenije što znate o pticama? Neka svoje odgovore zapišu na kartice, a potom o njima razgovarajte. Cijeli sat koristite te riječi govoreći o karakteristikama ptica. Na kraju sata neka još odgovore na pitanja: Što je najzanimljivije što si saznao/la o pticama? Što je najvažnije što si saznao/la o pticama? 

 

Aktivno učenje

Obrazovanje u svom najboljem vidu predstavlja proces u kojem ljudi uče istraživati ideje o sebi i svijetu u kojem žive, uče postavljati pitanja o iskustvu koje zovemo životom, prihvaćaju dvosmislenosti, bez straha primjećuju ono što je neobično i novim očima gledaju ono što je obično. (Maxine Green)

Kad god je to moguće, prepustite učenicima da sami obrade neku temu ili njezine dijelove. Osim što će morati pripremiti gradivo da bude razumljivo razredu, vježbat će i javni nastup i smanjiti tremu.

Šutnja i čekanje dobri su motivatori. Ako postavite pitanje i odmah dopustite da odgovori učenik koji je podigao ruku, ostali često o tom još nisu ni počeli razmišljati! Dakle, postavite pitanje i sačekajte nekoliko sekundi. Ako čekate samo 15-ak sekundi, to će se učenicima činiti kao vječnost. Čekanje tjera učenike da razmišljaju o gradivu umjesto da se oslanjaju na one koji najbrže odgovaraju. Na taj se način u razmišljanje o gradivu uključi 75% više učenika nego kad samo postavimo pitanje. 

Ohrabrite svoje učenike na kritičko razmišljanje. Ako upravo obrađujete temu Uspon stare Grčke (Povijest, 5. razred), podijelite ih u uloge tako da razmišljaju što je to značilo za grčki narod, što za njihove vladare, a što za pokorene narode; neka se zapitaju kako je izgledao život grčkih žena i njihove djece i sl. Bez obzira na lekciju, uvijek ih ohrabrujte da shvate da ima mnogo načina sagledavanja činjenica i da ne treba previše brzo donositi ocjene, prosudbe ili osude.

Grafička pomagala (Venov dijagram, mentalne mape, odgovori u oblicima) pomažu učenicima da se nose s raznim vrstama sadržaja. Koristite ih kad god je to moguće!

Izuzetno učinkovita tehnika za provjeru razumijevanja je i tzv. minutni rad. Učenicima, nakon što ste završili izlaganje novoga gradiva, postavite pitanje (otvorenog ili zatvorenog tipa) i date im jednu (do dvije, ali ne više) minute da odgovore. Dobro je postaviti pitanje „Što je najvažnije u današnjoj lekciji?“. 

Organizirajte kviz – ovo je način da učenike potaknete da se pripreme za sat jer je natjecateljski duh u adolescenata izuzetno razvijen. Možete im čak dopustiti da se i tijekom kviza služe pripremljenim bilješkama, bilježnicom ili udžbenikom. Nekima će to biti prvi put da listaju udžbenik.

Rezime učenika o odgovoru drugog učenika – kako bismo naglasili važnost i ulogu aktivnoga slušanja nakon što se jedan učenik javio da odgovori na pitanje, pitajte drugog učenika da rezimira odgovor prvog. Učenici u pravilu ne slušaju jedni druge dok odgovaraju. Na ovaj im način šaljemo poruku da je učenje stalan proces i da smo svi istodobno i učenici i učitelji. 

 

Proširivanje iskustva – učenje za život

Svi mi koji predajemo, svjesni smo toga da trenutak kad poučavanje prerasta u učenje ovisi o okolini, od toga kakav je učitelj i od primjera koje on daje, odnosno da ovisi više o ljudskim nego o vanjskim, sustavom zadanim činiteljima. Ako je ikada postojao neki sustav napretka, holistički proces, proces koji nije moguće podijeliti u krute, unaprijed određene korake, onda je taj proces zasigurno obrazovanje. (Ursula Franklin)

 

Sjetite se da je dužnost učitelja da učenicima pomažu pažljivije promatrati, bolje uočavati i dublje razmišljati. To se može postići jedino ako se u učionici stalno modelira takav način ponašanja i ako je učitelj odlučan u namjeri da učenje ne bude serija novih spoznaja i ulančavanje činjenica koje treba zapamtiti, već serija iskustava koja treba analizirati i o njima razmišljati. 

Smišljanje pitanja dobar je način produbljivanja razumijevanja. Kad s učenicima obrađujete nove nastavne sadržaje, kad oni počnu samostalno raditi na nekom projektu, kad sami obrađuju lekciju, čitaju lektiru ili bilo što drugo – zaustavite ih i postavite im nekoliko pitanja – Što je to što znamo? Što želimo saznati? Kakve to ima veze sa…? Gdje ćemo to pronaći? Tko nam može pomoći? 

Potičite svoje učenike da u svemu što doživljavaju vide priliku za učenje. Razgovarajte ponekad s njima o njihovim interesima. Primjerice, saga 'Sumrak' popularna je diljem svijeta, knjige i filmovi su među najprodavanijima i najgledanijima, a sada će poslužiti i kao predložak za obrazovanje tinejdžera o dobrim i lošim ljubavnim vezama. Naime, američka organizacija Planned Parenthood koristi priču iz 'Sumraka' za educiranje nastavnika, socijalnih radnika i mnogih drugih koji dolaze u doticaj s tinejdžerima o tome što znači zdrava, dobra ljubavna veza i kako je razlikovati od one loše. 

 

Dakle, sad je na vama red. Popunjavajte ove pretince svojim idejama i izvlačite iz njih ideje kad vam nešto zatreba. Ako nešto ne razumijete ili imate kakvo pitanje kako biste produbili razumijevanje, pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

A pri svakom ulasku u razred, sjetite se učenja koja nam je Konfucije ostavio:

  • Kombinirajte najbolje od novoga s najboljim od staroga.
  • Učite čineći.
  • Cijeli svijet koristite kao učionicu.
  • Za učenje i poučavanje koristite glazbu i poeziju.
  • Spajajte akademsko i tjelesno.
  • Naučite kako učiti, a ne samo činjenice.
  • Prilagodite poučavanje različitim stilovima učenja.
  • Izgradite prave vrijednosti ponašanja.
  • Svima osigurajte jednake mogućnosti.
  • I kad krenete na počinak – želim vam ugodne snove.

 

Matilda Bulić, prof.

Izvor: časopis 'Dijete, škola, obitelj', broj 27, 2011. Izdavač Pučko otvoreno učilište 'Korak po korak'