Kada ste zadnji put razmišljali ili razgovarali s nekim o mentalnom ili emocionalnom zdravlju? Vjerojatno se ne možete sjetiti. Puno se češće govori o mentalnim/psihičkim bolestima ili emocionalnim problemima, kao što su depresija, različiti anksiozni poremećaji (fobije, panika, PTSP...) i druge psihičke teškoće.

Mentalno ili emocionalno zdravlje definirano je kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici (WHO; 2001; Svjetska zdravstvena organizacija (SZO)). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije duševno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsustvo bolesti.

 Dobro mentalno zdravlje mnogo je više od neprisutnosti psihičkih bolesti i teškoća, a uključuje brojne pozitivne karakteristike, kao što su:

• osjećaj zadovoljstva

• želja za životom, smijeh i zabava

• sposobnost suočavanja sa stresom i oporavljanja nakon teškoća

• osjećaj smisla i svrhe, kako u aktivnostima, tako i u odnosima s drugim ljudima

• fleksibilnost u učenju novih stvari i prilagodbi na promjene

• ravnoteža posla i zabave, odmora i aktivnosti

• visoko samopouzdanje itd.

Upravo zbog pozitivnih značajki mentalnog i emocionalnog zdravlja, osobe mogu voditi ispunjen život i uživati u njemu kroz produktivne, smislene aktivnosti i izgradnju zdravih odnosa s drugim ljudima. Ljudi s dobrim/očuvanim mentalnim zdravljem imaju pod kontrolom svoje osjećaje i ponašanja. Sposobni su se nositi s neizbježnim životnim izazovima i stresovima. To ne znači da emocionalno i mentalno zdrave osobe nikad ne proživljavaju teške trenutke ili ne osjećaju emocionalne probleme. Promjene, razočaranja, gubitci, itd. sastavni su i normalni dio života svake osobe, a sa sobom neizbježno nose osjećaj tuge i tjeskobe, stres i napetost. Prednost je emocionalno zdravih ljudi što se i nakon teškoća, trauma i stresova ponovno oporave. Takve osobe imaju razvijene ili usvojene načine suočavanja sa zahtjevnim situacijama i zadržavaju pozitivan pogled na situaciju. Ostaju fokusirane, fleksibilne i kreativne, kako u teškim vremenima, tako i u dobrim. Kada se dogode loše stvari brzo se oporavljaju i nastavljaju dalje.

Nažalost, previše ljudi uzima svoje mentalno i emocionalno zdravlje "zdravo za gotovo" te se njime bave tek kada se pojave problemi. Kao što je potrebno ulaganje vremena i truda u poboljšanje i održavanje fizičkog zdravlja, tako se potrebno brinuti i o mentalnom zdravlju. Što se više vremena i truda uloži u očuvanje mentalnog zdravlja, ono će biti bolje. Za to je potrebno preuzeti odgovornost za vlastito zdravlje, kako za fizičko tako i za mentalno.

Kada se radi o fizičkom zdravlju, ljudi su često spremni uložiti vrijeme i trud u njegovo očuvanje te potražiti stručnu medicinsku pomoć kada se jave poteškoće. Nažalost nije isti slučaj i kada je u pitanju mentalno zdravlje. Važno je što više čuvati svoje mentalno zdravlje, a kada se pojave problemi pokušati ih riješiti na najbolji mogući način.

Pri tome nema čarobnog ni univerzalnog rješenja ili recepta. Svaka je osoba drugačija i svatko ima svoje načine suočavanja koji „djeluju“ pa se ne može reći kako postoji najbolji način suočavanja za svih. Dobar je onaj način koji pomaže osobi da se lakše nosi s teškoćama, da se što prije oporavi nakon teških razdoblja i pri tome ne stvara nove probleme.

Ostati mentalno zdrav znači nositi se sa svakodnevnim mislima i osjećajima. To uključuje rad sa svojim mislima i osjećajima (razumjeti što su, zašto ih imamo i kako najbolje na njih reagirati), bitno je i raditi na stvarima u svom životu koje utječu na tvoje misli i osjećaje ( kao npr. na tvojim prijateljstvima, vezi s partnerom/icom, odnosu s roditeljima i bližnjima, kako provodite svoje vrijeme, i o svojoj prehrani).

Također, briga o mentalnom zdravlju uključuje i brigu o sebi kada se osjećaš loše, slabo, pod stresom, uzrujano ili tužno- radeći stvari koje ti pomažu da se osjećaš bolje ili razgovarajući sa nekom osobom od povjerenja.

Ponekad su problemi preveliki i/ili preteški da bi ih osoba sama riješila uz pomoć postojećih načina suočavanja. Ponekad je takvih problema jednostavno previše pa ih osoba ne uspijeva sve savladati ili su u tom trenutku preveliki teret za nju. U tim je situacijama potrebno potražiti pomoć. Ponekad je dovoljna pomoć članova obitelji i prijatelja, kroz razgovor i dobar savjet, a ponekad osoba ima osjećaj da baš ništa ne pomaže. To je znak da uobičajeni načini suočavanja s teškoćama jednostavno nisu dovoljni i da je potrebno potražiti stručnu psihološku pomoć.

KADA DIJELIŠ BRIGU S NEKIM, MOŽEŠ JU PREPOLOVITI; A KAD DRŽIŠ BRIGU U SEBI MOŽEŠ JU UDVOSTRUČITI.

Izvor:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mentalno_zdravlje

http://www.ssc.uniri.hr/psiholosko-savjetovaliste/zasto-nas-posjetiti/mentalno-zdravlje

http://psihoteka.bloger.index.hr/post/sto-je-mentalno-zdravlje-i-kako-ga-cuvati/2080632.aspx