Udruga roditelja "Korak po korak" je u suradnji s Hrvatskim debatnim društvom provela projekt „Perspektiva mladih o dobrom upravljanju“ koji je sufinancirao Grad Zagreb. Cilj je projekta bio da učenici zagrebačkih srednjih škola i predstavnici Hrvatskog debatnog društva identificiraju područja na kojima je nužno unaprjeđenje kako bi se poštivala načela dobrog upravljanja, a koja podrazumijevaju odgovornost, participaciju građana, predvidivost i transparentnost u postupanju, učinkovitost, djelotvornost, otvorenost prema građanima i koherentnost. 

U sklopu projekta Udruga je održala sastanak s predstavnicima Udruge srednjoškolaca, Mreže mladih Hrvatske i GONG-a gdje su odabrana i predstavljena četiri područja na kojima je nužno unaprjeđenje te za koja su raspisani prikazi postojećeg stanja, opisi problema i preporuke za unaprjeđenje, a uključuju geografsku mobilnost i prometnu povezanost, participaciju mladih u donošenju odluka koje utječu na njih, reformu nacionalnog kurikuluma i profesionalno usmjeravanje učenika. Udruga roditelja "Korak po korak" nastojala je ovim projektom osnažiti mlade da razviju kritičko razmišljanje, pogotovo kad su u pitanju njihova prava i područja koja izravno utječu na njihovu svakodnevicu.  

 Mladi ističu kako učenici iz različitih područja Hrvatske plaćaju bitno različite cijene lokalnog prijevoza, a time zauzimaju i bitno različite položaje u pristupu obrazovnim i kulturnim institucijama te aktivnostima slobodnog vremena. Osobito je otežan položaj učenicima koji žive u malim mjestima geografski udaljenim od gradova u kojima su srednje škole te učenicima koji žive na otocima. U ovom području ističe se i problem netransparentnog poslovanja autoprijevoznika gdje je u manjim sredinama upitna kvaliteta procesa javne nabave. Postoje slučajevi gdje su cijene lokalnog prijevoza naglo poskupile prije odobravanja subvencije, tako da je cijena lokalnog prijevoza i nakon subvencije izrazito visoka. Primjerice, trošak prijevoza učenika za 22 kilometra na relaciji Pitomača-Virovitica iznosi nevjerojatnih 1.400,00 kuna po učeniku na mjesečnoj razini. Organizatori projekta na sastanku su istaknuli potrebu za transparentnijim javnim natječajima i besplatnim prijevozom za učenike na način da država sufinancira iznos od 75 posto, a županije, gradovi i općine 25 posto troška. 

Udruga roditelja "Korak po korak" je tijekom 2015. godine u sklopu projekta "Organizacije koje brinu" u Belišću, Svetom Ivanu Zelini i Vukovaru provela istraživanje koje je pokazalo da su građani i mladi zainteresirani za programe i aktivnosti usmjerene djeci i mladima, no da su ujedno veoma neinformirani o tim temama. Nedostaje im i znanja o postojanju udruga za mlade u njihovim zajednicama, kao i o postojanju i radu tijela na razini grada i škole, kao što su, primjerice, vijeća učenika, vijeća roditelja i školski odobri te je upravo neinformiranost ono što ih prijeći da se uključe u rad takvih tijela i institucija. Naime, potrebno je na sustavnoj razini osnažiti vijeće učenika i roditelja i poticati ravnatelje da  pozovu učenike i roditelje da se uključe.  Istraživanje je također pokazalo da i dosadašnji način odabira zainteresiranih članova vijeća učenika i vijeća roditelja nije transparentan i ne doprinosi jačanju kulture dobrog upravljanja i zajedničkog odlučivanja. Uzrok je tom problemu nepostojanje Pravilnika o izboru učeničkih predstavnika (PIUP), koji bi uredio područje sudjelovanja mladih i demokratizacije škola kroz spomenuta vijeća i omogućio učenicima stvaran učinak na rad i djelovanje škola. 

Kad je riječ o obrazovanju, organizatori projekta "Perspektiva mladih o dobrom upravljanju" smatraju da je nužno uspješnije implementirati kurikulume građanskog i zdravstvenog odgoja i obrazovanja. Izuzetno je bitno da učitelj na kvalitetan način provodi kurikulum, da stavlja naglasak na povezivanje između predmeta i na primjenjivo u gradivu, a ne na učenje napamet.  Jedan je od ključnih problema u ovom području i nedovoljno korištenje internetskih i tehnoloških oblika informiranja i poučavanja u nastavi. Smatra se da se dio učitelja i dalje "boji" novih tehnologija, pa su stoga skloniji koristiti pomalo zastarjele metode, primjerice čitanje iz skripte dok učenici to zapisuju. Informatička modernizacija škola omogućila bi da učenici školske skripte pregledavaju i kod kuće te bi uvelike pridonijela kvalitetnije provedenoj nastavi. Između ostalog, reforma nacionalnog kurikuluma povezana je i s potrebom da se učenike od najranije dobi usmjerava u obrazovanje prema njihovim interesima i sposobnostima. To je izuzetno važno jer se učenici 3. i 4. razreda srednje škole, osim školskih zadataka i uobičajenih tinejdžerskih problema, susreću s odlukama oko odabira budućeg zanimanja. Kao da taj zadatak nije sam po sebi dovoljno stresan, ne pomaže im ni činjenica da nisu dovoljno informirani o svim mogućnostima koje im stoje na raspolaganju, a tome doprinosi loša podrška u sustavu savjetovanja te planiranja obrazovanja i karijere. Udruga srednjoškolaca navodi rezultate istraživanja koje su proveli među svojim članovima, a koji pokazuju da 35 posto srednjoškolaca godinu dana prije upisa na fakultet nije znalo što će pokušati upisati. Informiranje u obrazovnim ustanovama ne postoji na sustavnoj razini, već se najčešće održava na način da učenici samovoljno obilaze, primjerice, Smotru sveučilišta koja se održava jednom godišnje ili Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK), s kojim je veoma mali broj učenika uopće upoznat. Potrebno je ozbiljnije pristupiti ovom pitanju i uvesti moderniji pristup informiranju mladih o budućim zanimanjima i stipendijama. 

Projekt "Perspektiva mladih o dobrom upravljanju" šalje snažnu poruku donositeljima odluka o važnosti kvalitetnog upravljanja područjima koja izravno i neizravno utječu na kvalitetu obrazovanog sustava, a time i svakodnevicu srednjoškolaca diljem Hrvatske. Uz to, važno je neprekidno podsjećati mlade o nužnosti njihovog uključivanja u proces promjena i unaprjeđenja sustava.